Thursday, January 28, 2010

Korporativna opštestvena odgovornost. Povekje od neophodna.
by Milota Sidorova


Biznisot e neophoden del od našiot svet, toa e vistina što nikoj ne može da ja negira. Kako i da e, vo vreme na zastrašuvačka klimatska promena, opštesteni i politički katastrofi, ulogata na biznisite se zgolemuva. Da, celam kon megjunarodnite korporacii i nivnata uloga vo procesot. Koga stanuvaat megjunarodni, tie se pomalku pod vlijanie na državnata politika i regulativa. Bukvalno, tie možat da bidat osnovani nasekade i da go teraat biznisot so slobodna volja. Zakonite možebi nema da bidat dovolni da gi kontroliraat. Edna korporacija kako što e "Šel" bi možela da go snabde zapadniot del na planetata so naft! eni proizovdi za evtini ceni, no vo isto vreme, taa gi zagaduva i uništuva životite na nigeriskiot narod. Takvo nešto pravi "Veiolija", kompanijata što gi kupuva vodenite izvori niz celiot svet. Tie ja ispumpuvaat vodata bez nikakvi trošoci i ne se grižat za serioznite promeni i socijalni šteti što im gi predizvikuvaat na regionalnite farmeri, na vrabotenosta i na kvalitetot na životot. Mnogumina od izvršniot šefovi se soglasuvaat na tvrdenjeto deka nieden biznis ne e održliv. Sé e trošok za nekogo. Rabotata se sostoi vo toa da se prezeme odgovornost za ovie akcii. I eve né doagjame do momentot na korporativnata opštestvena odgovornost. Sekoja kompanija profitira povekje otkolku što ekonomist može da presmeta - toa e sredinata, sé ušte nepresmtliva vo BDP, toa se moralnite obvrski, rabotata i uslovite i kompanijata treba da sfati, deka nejzinoto vlijanie e povekje od seriozn! o. Ottamu, treba da ja kompenzira štetata što ja pre! dizvikuv a. Da, možeme da go slušneme Dominik Rajnihe, pretsedatel na Evropskata Grupa za "Koka Kola", zboruvajkji za profitot što go pravat za afrikanskite ženi. Da, toa može da ve pomrdne, da ve dopre, da vi napravi da se čuvstvuvate kako "Koka Kola" se griži za niv. No, videno od poširoka perspektiva, ne e humanitarna rabota toa štgo "Koka Kola" go pravi - toa e nejzina neophodna obvrska i da se bide posvesen, kompaniite kako niv bi trebalo da pravat mnogu povekje od toa što go pravat sega. Razmislete malku, pravat dobro za afrikanskiot narod ili za nekoj drug. Potoa, toa go stavaat na internet-stranici, na reklami, na konferencii, diskusii, so nivnoto logo na niv. Humantiranata rabota e alternativen način za brendiranje i za reklamiranje. Toa e mokjna alatka, zatoa što toa može da ní gi zatne ustite. Nie znaeme deka tie pravat nešto pogrešno, no gledame vo slikata so crnoto dete što se smee koe ! bilo spaseno od kompanijata i toa nekako né smiruva. Rabotata se sostoi vo toa što ne treba nikogaš da bideme zadovolni so nivnite opštestevno odgovorni merki. Samo malkumina od niv razmisluvaat mnogu seriozno. Nema nikogaš da postojat dovolno takvi akcii što kje im pomognat na zaednicite, na malcinstvata, na sredinata. Kako potrošuvači, nie sme odgovorni kolku što se i korporaciite. Nie morame da barame pravde - vsušnost, korporaciite samo gi sledat nivnite mušterii. Toa e mokjta na lugjeto. Barajte povekje. Ako samo 10 procenti od nas baraa fer trgovski proizvodi nekolku pati vo godinata, korporaciite kje moraa da reagiraat so toa što kje najmea povekje lugje za soodvetni pari i rabotni uslovi. Taka, ne í dozvoluvajte na vašata sovest da zaspie so prvata reklama za pomoš što kje ja vidite. Ne možeme da gi blagoslovime poradi toa što vo osnova ja napravile rabotata što e nivna do! lžnost.

related story (sgx16275):! http://www.france24.com/en/business-interview-dominique-rein...
by Milota Sidorova
for SigEx Ventures (http://sigexventures.com)

SigEx Ventures's matrix of properties are quickly becoming leaders in digital telebroadcasting, free content delivery allowing people to easily talk, view, upload and share through free online TV broadcasting, free unlimited global calls, video blogs and SMS. SigEx Ventures invests in projects deploying "free" to add-on royalty revenue models

0 Comments:

Post a Comment

Subscribe to Post Comments [Atom]

<< Home